BIOETIKA (192573)

Nositelj kolegija

Opis kolegija

Cilk kolegija je upoznati studente s inovativnim bioetičkim pristupom moralnim pitanjima u kontekstu znanstveno-tehničkog napretka u suvremenom društvu. Putem kolegija se želi staviti poseban naglasak i na bioetičke teme u poljoprivredi.

Vrsta kolegija

ECTS: 4.00

Ocjenjivanje

Dovoljan (2): 60 – 69 %
Dobar (3): 70 – 79 %
Vrlo dobar (4): 80 – 89 %
Izvrstan (5): 90 – 100 %

Ishodi učenja i način provjere

Ishod učenja
Otkriti važnost osnovnih bioetičkih tema za suvremeno društvo
Procijeniti važnost aktualnih bioetičkih dilema na konkretnom primjeru i situaciji
Kritički prosuđivati aktualne bioetičke teme te oblikovati etičke stavove
Napisati i usmeno obraniti odabranu bioetičku temu
Napisati tematske zadatke

Način rada

Obaveze nastavnika

Zadaci studenata se ispravljaju u roku od 5 dana, a tijekom trajanja nastave student može pratiti broj bodova koje je stekao individualnim uvidom u evidenciju. Nakon bodovanja svakog pojedine aktivnosti studenata koja se ocjenjuje, konačan broj bodova upisuje se kao konačna ocjena u ISVU sustav.

Obaveze studenta

Znanje studenata provjerava se i ocjenjuje kontinuirano tijekom trajanja kolegija Bioetika. Pri tome se vrednuje nazočnost (80%) i sudjelovanje u nastavi, izrađeni individualni zadaci i seminar

Izvedbeni plan nastave

Poveznica na Izvedbeni plan nastave

Oblici nastave Mjesto izvođenja nastave
P V S
1 PREDAVANJA Predavaona
1.1 Upoznavanje s predmetom i načinom rada. Upoznavanje s literaturom, seminarskim temama i načinom polaganja ispita. Vremenik na predmetu. 4
1.2 Osnove bioetike. Bioetičke teme i osnovni pojmovi. Nastanak i razvoj bioetike i poljoprivredne bioetike. Razvoj bioetike u Hrvatskoj, Europi i svijetu. Bioetička edukacija u Hrvatskoj. Senzibilizacija za bioetičke teme. Pluriperspektivizam u bioetici. 4
1.3 Društveni aspekti bioetike. Bioetičke teme u urbanom i ruralnom društvu. Globalno društvo, globalizacija i bioetičke teme. 4
1.4 Proizvodnja hrane i bioetika. Fenomen hrane i prehrane u Hrvatskoj, Europi i svijetu. Glad i siromaštvo kao bioetički problem u Hrvatskoj, Europi i svijetu. 4
1.5 Život i zdravlje u bioetičkoj perspektivi. Medicinska etika i bioetika. Pravo na život. Bioetika i sport. 2
1.6 Bioetika između religije i znanosti. Teološki aspekti bioetike. Uloga religije i znanosti u razvoju bioetike. Znanstveni eksperimenti. 2
1.7 Bioetika i održivi razvoj. Odgovornost za život i okoliš. Život čovjeka u skladu s prirodom. 4
1.8 Biološka raznolikost i bioetika. Tlo kao bioetički problem. Voda kao bioetički problem. Biološka raznolikost u Hrvatskoj. Biološka raznolikost u Europi i svijetu. 2
1.9 Bioetika u zootehnici. Moralni status životinja i njihova prava. Veterinarska bioetika. Kloniranje životinja. 2
1.10 Bioetika u bilinogojstvu. Genetički modificirani organizmi. Genetičko inženjerstvo. Oplemenjivanje bilja. 2
2 VJEŽBE Predavaona
2.1 Zadatak 1: Prevencija gladi i siromaštva u Hrvatskoj. 1
2.2 Zadatak 2: Doping u sportu – odabrani primjer
2.3 Zadatak 3: Eksperimenti na ljudima – odabrani primjer 1
2.4 Zadatak 4: Uništavanje života i okoliša – odabrani primjer 1
2.5 Zadatak 5: Ugrožavanje tla i/ili vode – odabrani primjer 1
2.6 Zadatak 6: Životinje kao hrana i odjeća – odabrani primjer 1
2.7 Zadatak 7: GMO i stvaranje novih vrsta – odabrani primjer 1
3 SEMINARI Predavaona
3.1 Osnove bioetike. 1
3.2 Društveni aspekti bioetike. 1
3.3 Život i zdravlje u bioetičkoj perspektivi. 1
3.4 Izlaganje seminarskih radova 13
4 TERENSKA NASTAVA
4.1 Terenska nastava Terenska nastava uključuje posjet predavanju, sudjelovanje na konferenciji ili sličnom događanju koji sadržajno nadopunjuje nastavu. 8
30 14 16

Obvezna literatura

  1. 1. Cifrić, I. (2007): Bioetička ekumena, Pergamena, Zagreb. 2. Cifrić, I. (2000): Bioetika i ekologija, Matica hrvatska, Zaprešić. 3. Čović, A. (2004): Etika i bioetika, Pergamena, Zagreb. 4. Grupa autora (2001): Bioetika u teoriji i praksi, Globus, Zagreb. 5. Jošt, M. (2016): (iz)um bez (raz)uma, Omega lan, Zagreb.

Preporučena literatura

  1. 1. Cifrić, I. (1989): Socijalna ekologija, Globus, Zagreb. 2. Engdahl, W. (2005): Sjeme uništenja. Geopolitika genetski modificirane hrane i globalno carstvo, Detecta, Zagreb. 3. Jošt, M. / Th. S. Cox, Th. S.(2003): Intelektualni izazov tehnologije samouništenja, Matica hrvatska, Križevci. 4. Kelam, I. (2015): Genetički usjevi kao bioetički problem, Pergamena, Zagreb. 5. Pavelić, K. Polšek, D. (ur.) (1999): Društveni značaj genske tehnologije (zbornik radova), IDZ Ivo Pilar, Zagreb. 6. Rinčić - Lerga, Iva (2007): Bioetika i odgovornost u genetici, Pergamena, Zaprešić. 7. Socijalna ekologija – časopis za ekološku misao i sociologijska istraživanja okoline: Zagreb: HSD. Odabrani tekstovi uz pojedine nastavne jedinice. 8. Supek, R.(1989): Ova jedina zemlja, Globus, Zagreb.

Sličan kolegij na srodnim sveučilištima

  • Etika okoliša, Agronomski fakultet Sveučilište u Zagrebu

Prijava korisnika

Mrežna stranica koristi kolačiće (cookies). Kolačiće upotrebljavamo kako bismo personalizirali sadržaj i oglase, omogućili značajke društvenih medija i analizirali promet. Isto tako, podatke o vašoj upotrebi naše web-lokacije dijelimo s partnerima za društvene medije, oglašavanje i analizu, a oni ih mogu kombinirati s drugim podacima koje ste im pružili ili koje su prikupili dok ste upotrebljavali njihove usluge. Nastavkom korištenja naših internetskih stranica vi prihvaćate našu upotrebu kolačića. Polica privatnosti.