Izvješće o aktivnostima na projektu sufinanciranom od Koprivničko-križevačke županije, a rađenog u suradnji s privredom, pod naslovom:

IMUNOKASTRACIJA KAO ALTERNATIVA KIRURŠKOJ KOPUNIZACIJI PIJETLOVA SASSO BROJLERA U OSTVARIVANJU KVALITETNIH TOVNIH REZULTATA I DOPRINOSU IZUZETNOJ NJEŽNOSTI I POSEBNOJ KVALITETI UKUSA MESA KOPUNA

U petak 31. siječnja 2025. u peradarskom praktikumu Veleučilišta u Križevcima, donirani pjetlići (100 kom.-Valionica Fabić), njih 30 budućih kopuna i 10 pjetlića, korištenjem digitalne tehnologije označeni su Radio-frequency identification (RFID) mikročipovima (8-znamenkasta oznaka), a koji bilježe i tjelesnu temperaturu peradi. Mikročipovi su aplicirani potkožno u području prsišta. Pripadajućim čitačem zabilježene su oznake i tjelesna temperatura peradi, koja će se pratiti u više navrata, radi utvrđivanja utjecaja na tjelesnu temperaturu u uvjetima stresnog učinka industrijskog tipa držanja peradi i pri manipulaciji njima radi kopunizacije imunosupresorom gonadotropina kao i mjerenja tjelesnih masa praćenih pokusnih skupima pjetlića i kopuna (Slike 1-4).

Slika 1: Pjetlići Sasso hibridne linije prije kastracije

Slika 2: Centralni stol: Aluminijska posuda sa špricama imunosupresora; lijevo od nje nalazi se aplikator mikročipova; desno od njega su mikročipovi u originalnom pakovanju; do njih čitač mikročipova u otvorenoj kutiji; do njega desno unatrag se nalaze stočne krede za označavanje u 7 boja; lijevo na stolu papiri za evidenciju i na kraju stola digitalna vaga sa kutijom za mjerenje mase pjetlića i budućih kopuna.

Slika 3: Aplikacija mikročipa pjetliću Sasso hibrida potkožno na prsištu

 

Slika 4: Aplikacija imunosupresora podkožno na vratu neposredno iza kreste

 

Isti dan apliciran je prvi put, potkožno na vratu neposredno ispod kreste na glavi, Improvac R, imunosupresor gonadotropina hipofize (gonadotropina I. i II.) u količini od 0,3 ml/pjetliću, pjetlićima prve pokusne skupine od 15 čipiranih i 21 nečipiranog pjetlića. Drugoj pokusnoj skupini od 15 čipiranih i 21 nečipirnog pjetlića, apliciran je imunosupresor u količini od 0,4 ml/pjetliću. Na taj način obavljena je kastracija 72 pjetlića imunosupresorom koji ne ostavlja rezidue u mesu kopuna.

Druga aplikacija navedenog imunosupresora obavit će se mjesec dana prije klanja, u mjesecu travnju.

Uloga imunosupresora je da se preko blokiranih hormona hipofize utječe na smanjeno lučenje hormona testosterona sjemenika pjetlića i na taj način da se smanji njihovo agresivno ponašanja i uveća odlaganje unutarmišićnog masnog tkiva, što doprinosi nježnosti mesa kopuna.

Treću pokusnu skupinu čine pijetlovi čija će se tjelesna masa pratiti tijekom tova i uspoređivati sa tjelesnom masom kopuna, kao i završna tovna masa prije klanja.

Usporedit će se konverzija hrane, morfološke karakteristike kao i randmani pijetlova i kopuna po praćenim pokusnim skupinama nakon klanja u mjesecu svibnju.

U realizaciji navedenih aktivnosti u sklopu pokusa sudjelovali su dr. sc. Damir Alagić, dr. sc. Tatjana Tušek i asistent Goran Mikec, mag. ing. agr. te studenti koji odrađuju svoju stručnu praksu na stručnom prijediplomskom studiju: Ana Marija Bahat, Lana Behur, Vanesa Šimunić (usmjerenje Zootehnika),  Sven Pavlic, Luka Strmecki i Kristijan Svalina (usmjerenje Menadžment u poljoprivredi).

Dr. sc. Tatjana Tušek