Održana studentska radionica „Inovativno selo – putovanje kroz pametna rješenja“
Hrvatsko agroekonomsko društvo (HAED) je 17.05.2024. u suradnji s Veleučilištem u Križevcima u okviru projekta SOFI (Smart Organic Food Initiative) održalo studentsku radionicu pod nazivom „Inovativno selo – putovanje kroz pametna rješenja“. HAED je primjer dobre prakse vrlo aktivne udruge čiji članovi cijele godine organiziraju različite aktivnosti, a jedna od omiljenijih je umrežavanje studenata iz naših triju institucija Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Agrobiotehničkog fakulteta u Osijeku i Veleučilišta u Križevcima.
Prije početka radionice prisutne je pozdravila dekanica Veleučilišta u Križevcima dr.sc. Marcela Andreata-Koren te dopredsjednica HAED-a doc.dr.sc. Mateja Jež Rogelj.
Nakon pozdravnih riječi, studenti su održali debatu pod nazivom „Za život mladih ljudi, selo je bolje mjesto od grada“. Podijelili su se u dvije grupe. Prva grupa iznosila je argumente privlačnosti, a druga grupa argumente odbojnosti života na selu. Argumenata „za i protiv“ bilo je zaista jako puno što možete vidjeti u prilogu.
Prof.dr.sc. Snježana Tolić održala je prezentaciju pod nazivom „Pametno selo – selo budućnosti“ gdje je studente upoznala s konceptom pametnih sela kao ključnom komponentom politike ruralnog razvoja EU.
Student Danijel Topljak iznio je dosadašnje rezultate projekta SOFI. Naglasak je stavljen na prošlogodišnji Eko festival „Održivost, zajedništvo, budućnost“ koji se planira i ove godine. Trodnevni program uključivao je ekosajam, konferencije, predavanja, panele, radionice, koncerte i projekcije o praksama održivog i ekološkog uzgoja, agroturizmu, promociji, mehanizaciji i digitalizaciji kao i važnosti bioraznolikosti u agro-ekosustavima. Kao panelisti, sudjelovali su mnogi stručnjaci i znanstvenici iz Hrvatske i inozemstva kao i predstavnici obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Zaključeno je da će ovogodišnji Eko festival još bolje povezati selo i grad koristeći koncept pametnih sela.
Dr.sc. Olgica Klepač pokazala je studentima primjere dobre prakse projekata pametnih sela u EU kroz video sadržaje, od distribucije lokalnih proizvoda uz aktivno uključivanje svih dionika do stvaranja potpuno energetski neovisnih sela.
Sve prethodno bilo je potrebno kako bi studenti u dvije grupe sudjelovali u kreiranju rješenja o tome što može biti pametno u selu i na koji način, a kroz metodu za pronalaženje kreativnih rješenja tzv. brainstorming vodila ih je prof.dr.sc. Jadranka Deže. Ideje su bile različite, mnogobrojne, više-manje kreativne, no svakako dobrodošle za dolazak i ostanak mladih u ruralnim područjima. Kako bi se neke od ideja i realizirale, kroz raspravu doneseni su sljedeći zaključci:
- naglasak treba biti na konkretnoj inicijativi „ja ću!“, a ne „mi trebamo“
- potrebno je zajedništvo i suradnja kroz umrežavanje
- treba prepoznati i podržati ljude s pametnim idejama
- primijeniti inovacije
- pronaći način kako=
- suradnja s gradom
- edukacija o konceptu pametnih sela od rane dobi
- potrebna je generacijska razmjena znanja, kao i edukativnorekreativna druženja.
Moderatorica radionice je bila dr.sc. Kristina Svržnjak, a nakon radionice Dragutin Kamenjak, dipl.ing. je prisutne upoznao sa sortom Klešćec (i stručno i praktično)
Zahvaljujemo Božici Katalenić koja uvijek brine da radni prostori budu čisti, uredni i ugodni za sve nas.
Kako je bilo na studentskoj radionici možete vidjeti na portalu križevci.info https://www.krizevci.info/2024/05/16/foto-studenti-na-vuk-u-o-pametnim-selima/ te kroz slike u prilogu.
