Studenti VGUK na terenskoj nastavi na Krku

KLIK (Križevački laboratorij inovacija za klimu) organizirao je studijski posjet otoku Krku i njihovoj energetskoj zadruzi. Pozvali su i VGUK, studente i profesore, da im se pridruže. Kako se na VGUK izvodi specijalistički diplomski stručni studij Poljoprivreda, usmjerenje Održiva i ekološka poljoprivreda, na kojem se sluša o održivom razvoju, tako su redoviti i izvanredni studenti 1. godine ovoga studija u subotu 15. listopada izravno bili uključeni u ovu energetsku priču na Krku. Sa studentima su bile dr. sc. Zvjezdana Augustinović, pročelnica Odjela za specijalističke diploske stručne studije i dr. sc. Marcela Andreata-Koren, dekanica i predavač na specijalističkom studiju.

Bio je to jedan lijep i sunčan dan u kojem smo uživali. Čak i na odlagalištu otpada bilo je zanimljivo. Bilo je tu raznih mačaka, a u jednom trenutku na ovaj prostor zalutalo je i grlo istarskog boškarina.

Zahvaljujemo KLIK-u na pozivu i svemu što je uz to išlo.

Priču o ideji za posjet i samom putovanju, odnosno o svemu što se vidjelo i čulo, donosi KLIK, a preuzeli smo s: Zašto smo posjetili otok Krk? - KLIK (klikninaodrzivo.com)

Zadnje dvije godine pričamo drugima i učimo ih što i kako radimo u Križevcima da bi postali energetski neovisni. Tako smo na jednom od mnogih predstavljanja upoznali gospodina Vjerana Piršića te se odazvali njegovom pozivu da organiziramo studijsku posjetu otoku KRKU i njihovoj energetskoj zadruzi. Otok Krk želi postati prvi energetski neovisan otok Mediterana, a mi smo odlučili saznati što oni rade drugačije od nas i kako možemo surađivati na dostizanju iste vizije – energetske neovisnosti.

Još 2012. godine sve otočne jedinice lokalne samouprave prihvatile su strategiju Otok s nultom stopom emisije CO2, i to s ciljem da postane prvi ugljično neutralan i energetski samodostatan otok na Mediteranu.

Energetski samodostatan i ugljično neutralan otok s nekoliko većih komunalnih elektrana na obnovljive izvore energije, u kojem stanovništvo živi u energetski učinkovitim zgradama, gdje većina zgrada proizvodi energiju jednaku ili veću od njenih potreba, gdje se voda prikuplja i reciklira, a u pravilu racionalno troši, gdje se svi organski otpadci u poljoprivredi, turizmu i domaćinstvima kompostiraju ili energetski iskorištavaju, gdje se promet odvija pretežito električnim vozilima.

Također, otok Krk ima i studiju za razvoj vjetrenjača i integraciju solarnih elektrana, a primjenom LED tehnologija smanjena je potrošnja električne energije s 1,02 mil. kWh u 2010. godini na 734.864 kWh u 2018. godini. Na otoku Krku instalirano je 12 punjača za 24 električna vozila i osam punjača za 80 električnih bicikala. Provodi se dugoročni socio-ekonomsko razvojni plan otoka, s posebnim naglaskom na uštede energije povećanjem energetske učinkovitosti i udjela obnovljivih izvora energije (vjetra, sunca i bioplina). Strategija u sljedećih dvadeset godina predviđa instalaciju fotonaponskih sustava na krovovima snage oko 36,8 MWp, fotonaponske sustave na tlu snage 4 MWp te vjetroelektrana snage 25,2 MW, kao i bioplinska postrojenja snage 250 KWel.

Da bi se sve to postiglo, na otoku Krku od 2012. godine djeluje Energetska zadruga „Otok Krk“, a osnovane su i dvije tvrtke za upravljanje energetskom tranzicijom: Otok Krk Energija d.o.o. koja će koordinirati proces prijenosa energije te Smart Island Krk d.o.o. koja će se usredotočiti na pametne procese i digitalizaciju otočkih aktivnosti. 

Kako to izgleda u praksi prikazano je na primjeru energetski neovisne kuće Piršić koja uz elektranu koristi i sustav za skladištenje energije na bazi slane vode, u tijeku je zamjena stolarije energetski učinkovitijom te ugradnja dizalice topline, kuća posjeduje električno vozilo i punionicu za isto. Sve te mjere realizirane su planski u nekoliko ciklusa kroz sufinanciranje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost pa je kućanstvo zapravo kroz par godina ulaganjem jednake svote novaca postiglo svoju samodostatnost. U cijelom tom procesu građanima otoka Krka pomaže energetska zadruga – od podrške pri odabiru optimalnog tehničkog rješenja, provjerenih i pouzdanih projektanata, dobavljača i instalatera te nadzora, savjetovanja pri izvođenju radova do zajedničke nabave opreme, pregovaranja s otkupljivačima energije, ugovaranja održavanja i osiguranja. Građani Krka su tako spremni dočekali implementaciju energetskih zajednica u hrvatski energetski sustav te je iduća faza razvoj virtualne elektrane za razmjenu energije među otočanima.

Energetsku samodostatnost otoka prati i sustav gospodarenja vodom kao i otpadom s čime smo upoznati kroz posjetu odlagalištu otpada Treskavac. Otok Krk poznat je po svom sustavu gospodarenja otpadom. Na otoku se odvojeno prikupi oko 60% otpada iz kućanstava koje se potom sortira u vrijedne sirovine u sortirnici u sklopu odlagališta Treskavac te dalje prodaje na tržištu sirovina. U sklopu odlagališta nalazi se i kompostana koja sav biološki otpad s otoka pretvara u kompost, a u planu je uvođenje posebne vrste kompostiranja aktivnog mulja koji ostaje nakon biološkog pročišćavanja otpadnih voda putem kojeg će se dobiti kompost treće kategorije pogodan za korištenje u travnjacima i parkovima. Sva energija koja je potrebna za rad odlagališta otpada, sortirnice i kompostane na Treskavcu te električnih vozila u vlasništvu komunalnog poduzeća koje upravlja odlagalištem, dolazi od sunčane elektrane koja se nalazi na krovištima samih pogona unutar odlagališta što je još jedan od primjera energetske samodostatnosti otoka.