Sudjelovanjem na Okruglom stolu obilježen Svjetski dan hrane

Dana 25.10. 2021. na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku održan je okrugli stol pod nazivom „Bolja proizvodnja, bolja prehrana, bolji okoliš i bolji život“ povodom Svjetskog dana hrane 2021. U sklopu vježbi na kolegiju Upravljanje kvalitetom u poljoprivrednoj proizvodnji, profesori Dušanka Gajdić, univ.spec.oec. i dr.sc. Siniša Srečec te studenti 3. godine smjera Menadžment u poljoprivredi, Marijana Pleš i Nikola Mikinac, prisustvovali su i aktivno sudjelovali na ovom događanju. Panelisti okruglog stola bili su: Tatjana Karačić, predstavnica Ministarstva poljoprivrede, Tomislav Sokol, zastupnik u Europskom parlamentu, Darija Sokolić, ravnateljica HAPIH-a, Dragan Kovačević, predsjednik HGK za poljoprivredu i turizam, Jasmina Ranilović, voditeljica istraživanja Podravke d.d i Stjepan Dumančić, vlasnik OPG-a.

Prema riječima ravnateljice HAPIH-a, dr. sc. Darije Sokolić, cilj ovoga događanja je prenijeti poruku o jednom od glavnih izazova 21. stoljeća, a to su održivi prehrambeni sustavi. Uvod Okruglom stolu dala je putem online poziva Gökçe Akbalık, stručnjakinja za sigurnost hrane iz FAO-vog regionalnog ureda za Europu i centralnu Aziju.

 Tijekom panel rasprave otvarane su mnoge teme o kojima se aktivno raspravljalo, od europskog zelenog plana i zelene tehnologije, povećanja produktivnosti, konkurentnosti i brendiranja hrvatskih proizvoda, sigurnosti hrane, potrebe boljeg označivanja proizvoda kako bi potrošači bili bolje informirani o zdravoj i održivoj hrani, do problema velikih gubitaka i bacanja hrane. Među mnoštvom pitanja posebno su se istaknula ona o upotrebi pesticida, čije je smanjivanje do 2030. godine planirano za 50% u odnosu na sadašnju upotrebu. Trenutno stanje u poljoprivredi prokomentirao je potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević naglasivši kako je prije svega u našoj zemlji važno povećati fizički obujam proizvodnje. Raspravljalo se i o kratkim lancima opskrbe i kanalima prodaje proizvoda malih i srednjih OPG-ova, te strategiji od polja do stola. Danas na prehranu stanovništva Hrvatske uvelike utječe činjenica da se samo 20 posto hrane proizvodi na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, 40 posto proizvode veliki proizvođači, a uvozi se gotovo 40 posto hrane, često upitne kvalitete. Veliki apel se stavlja na rješavanje problema gladi u svijetu usprkos velikom bacanju hrane, gdje je statistika poražavajuća i u razvijenim  i nerazvijenim zemljama svijeta. U RH npr. godišnje se baci između 380.000 i 400.000 tona hrane. Od toga, više od 50 posto hrane baci se upravo u kućanstvima, jer jedna osoba godišnje baci 75 kg hrane. Između ostalog, pričalo se i o potrebi digitalizacije poljoprivrede i širenja ekološke proizvodnje, koju posebno podupire Ministarstvo poljoprivrede. S druge strane istaknut je problem infrastrukture, kao što je nedostatak skladišta i hladnjača. Pokrenuta je i zanimljiva rasprava o trendu vegetarijanske prehrane, koja utječe na stočarsku proizvodnju, a zaključak je da je potrebna bolja komunikacija, jer ništa nije štetno zdravlju u umjerenim količinama.

Ovakav skup se događa već 11. godinu za redom i važan je upravo iz razloga što se na njemu raspravlja o konkretnim problemima prehrane svjetskog stanovništva, ali i problemima hrvatskih  proizvođača hrane i hrvatske proizvodnje u cjelini. Zalažemo se i pozdravljamo ovakav tip panel rasprava i otvorenog dijaloga predstavnika nacionalnih institucija, akademske zajednice, prehrambene industrije, malih poljoprivrednih proizvođača te krajnjih potrošača u iznalaženju rješenja kako zajedničkim snagama prebroditi nadolazeće izazove za sve dionike lanca opskrbe hranom u provođenju ambicioznih ciljeva EU-a u postizanju održivog i otpornog poljoprivredno-prehrambenog sustava. Ujedno se zahvaljujemo i organizatorima, Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu, te domaćinu, Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku, na gostoprimstvu i pohvaljujemo dobru organizaciju. Citirat ćemo ravnateljicu HAPIH-a, Dariju Sokolić: „Naša djelovanja su naša budućnost!“

Izvješće sastavila
Marijana Pleš