Mirisna vrtna čarolija u Vijencu
U Vijencu, književnom listu Matice hrvatske za umjetnost, kulturu i znanost (broj 713, od 1. srpnja 2021.) objavljen je članak o predavanju dr. sc Renate Erhatić pod nazivom Mirisna vrtna čarolija.
KRIŽEVCI
Na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima održano je 15. lipnja predavanje Renate Erhatić Mirisna vrtna čarolija. Predavačica je govorila o povijesti uporabe ljekovitoga i aromatskog bilja, uzgoju bilja u srednjovjekovnim vrtovima, simbolici bilja i različitim načinima njihove uporabe te je predstavila nekoliko vrsta ljekovitih biljaka koje su posjetitelji mogli vidjeti i pomirisati u vrtu Visokoga gospodarskog učilišta.
Mirisna vrtna čarolija u Križevcima
Predavanje je začinjeno poezijom i glazbom: stihove o bilju čitale su profesorice Danijela Zagorec i Martina Valec-Rebić, dok su pjesmu Odlazak (stihovi Tin Ujević, glazba Arsen Dedić), u kojoj se spominje biljka kaloper, otpjevali mladi glazbenici Gabrijel Božić i Dunja Rebić. Slušatelji su u zanimljivom predavanju saznali da je povijest uporabe biljaka u liječenju usko povezana s razvojem ljudskog društva. Fitoterapija, odnosno liječenje biljem, ima višestoljetnu tradiciju, a počeci uporabe bili su instinktivni. Iznimno zaslužni za uzgoj ljekovitog, aromatičnog i medonosnog bilja bili su hrvatski benediktinci jer se bilje iz crkvenih vrtova prenosilo na seoske vrtove i oranice. Zanimljivo je bilo saznati više i o ljekarušama, rukopisima pučke medicine s receptima lijekova sastavljenim prema pučkom ljekarničkom iskustvu. Najpoznatije su one iz 18. stoljeća, a među njima istaknuto mjesto ima Gradečakova ljekaruša iz 1723, kojoj je autor pavlinski redovnik Juraj Gradečak iz Križevaca. Početkom 19. stoljeća s razvojem kemije i farmakologije liječenje ljekovitim biljem se smanjuje. Ipak, unatoč napretku suvremene medicine, tradicija liječenja biljkama zadržala se do danas, kada uzgoj ljekovitoga bilja doživljava renesansu. (Martina Valec Rebić)