Visoko obrazovanje u Republici Hrvatskoj
Visoko obrazovanje u Republici Hrvatskoj, u skladu s bolonjskim sustavom, ima trocikličku strukturu koja obuhvaća prijediplomsku, diplomsku i poslijediplomsku razinu.
Visoka učilišta u Republici Hrvatskoj obavljaju djelatnosti visokog obrazovanja te znanstvene, umjetničke i stručne djelatnosti.
Visoka učilišta su sveučilište, fakultet, umjetnička akademija i veleučilište te se osnivaju kao javna ili privatna visoka učilišta. Iznimno, javno visoko učilište osnovano za potrebe vojnog, policijskog i diplomatskog obrazovanja može biti ustrojeno kao ustrojstvena jedinica nadležnog tijela državne uprave.
Visoka učilišta mogu ustrojiti programe stručnog usavršavanja za potrebe cjeloživotnog učenja kojima se stječu kompetencije usklađene sa standardom zanimanja ili skupom kompetencija i standardom kvalifikacije ili skupom ishoda učenja iz Registra Hrvatskog kvalifikacijskog okvira te razlikovne obveze studenata za potrebe promjene studija odnosno upisa na studij, dovršetka ranije započetog studija i priznavanja kompetencija stečenih izvan studija, a koje su uvjet za upis na studij.
Program stručnog usavršavanja za potrebe cjeloživotnog učenja ne smatra se studijem, a može se financirati putem vaučera u svrhu pristupa tržištu rada.
Poput nekolicine europskih sustava visokog obrazovanja, hrvatski sustav ima binarnu strukturu podijeljenu na stručni i sveučilišni profil studija i institucija.
Za razliku od visokih učilišta koje izvode sveučilišne programe do doktorske razine, stručni se studiji primarno izvode na veleučilištima u prijediplomskoj i diplomskoj razini te kao kratki stručni studij.
Stručni studiji usmjereni su primarno prema tržištu rada i neposrednom uključivanju u radni proces te se u sklopu njih stječu prije svega stručne kompetencije. Obrazovanje na sveučilišnim studijima osposobljava studente za razvoj i primjenu znanstvenih i stručnih dostignuća te je usmjereno prema daljnjem nastavku akademskog obrazovanja.
Vrste i razine studija koje se izvode na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj propisane su Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (NN 119/22).
Sveučilišni studiji ustrojavaju se i izvode na sveučilištu te obuhvaćaju:
- sveučilišni prijediplomski studij,
- sveučilišni diplomski studij/sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij,
- sveučilišni specijalistički studij,
- doktorski studij.
Stručni studiji ustrojavaju se i izvode na veleučilištima i sveučilištima te obuhvaćaju:
- stručni kratki studij,
- stručni prijediplomski studij,
- stručni diplomski studij.
Visoka učilišta mogu ustrojiti programe stručnog usavršavanja za potrebe cjeloživotnog učenja kojima se stječu kompetencije usklađene sa standardom zanimanja ili skupom kompetencija i standardom kvalifikacije ili skupom ishoda učenja iz Registra Hrvatskog kvalifikacijskog okvira te razlikovne obveze studenata za potrebe promjene studija odnosno upisa na studij, dovršetka ranije započetog studija i priznavanja kompetencija stečenih izvan studija, a koje su uvjet za upis na studij.
Program stručnog usavršavanja za potrebe cjeloživotnog učenja ne smatra se studijem, a može se financirati putem vaučera u svrhu pristupa tržištu rada.
Izvor: www.azvo.hr