Visoko gospodarsko učilište u Križevcima osnovano je 1998. Uredbom Vlade Republike Hrvatske  kao samostalno javno visoko učilište. Osnivanje Visokoga gospodarskog učilišta predstavlja kontinuitet obrazovanja u poljoprivredi koje je u različitim organizacijskim oblicima postojalo u Križevcima od 1860., kada je 19. studenoga započelo s radom Kraljevsko gospodarsko i šumarsko učilište, najstarije poljoprivredno i šumarsko učilište u jugoistočnoj Europi. U ovom su Učilištu osnovane prve stručne postaje i znanstveni zavodi iz područja poljoprivrede, napisani su i objavljeni prvi udžbenici na hrvatskom jeziku, pokrenut je prvi znanstveni časpis iz područja poljoprivrede pa se ono s pravom smatra kolijevkom poljoprivrednog obrazovanja, struke i znanosti u Hrvatskoj. 

Osnivanje školske ekonomije koju su činile oranice, vrtovi, livade, voćnjaci, vinogradi, hmeljarnik, šume, te organizirana stočarska proizvodnja, bilo je osnovni preduvjet za provođenje kvalitetne praktične nastave, ali i za provođenje stručnih i znanstvenih pokusa. Za razvoj znanstvenoga i stručnog rada od posebne je važnosti bilo osnivanje pojedinih postaja ili zavoda. Tako je 1885. godine osnovano Gospodarsko biljevište i pokušalište, a 1893. Postaja za istraživanje sjemenja kao prvi hrvatski poljoprivredni znanstveni zavod. Postaja je, između ostalog, kontrolirala kakvoću sjemena u južnom dijelu Austro-Ugarske Monarhije, tako da se sjeme nije smjelo prodavati bez atesta ove postaje. Iste godine Kemijski laboratorij Učilišta nadzire prvu primjenu mineralnih gnojiva, u vinogradima Učilišta.

Profesori Učilišta izdali su veliki broj stručnih knjiga i udžbenika, a neka od tih izdanja bila su prva na svom području. Tako je August Vichodil 1883. objavio djelo Gospodarska uprava ili kratak nauk o gospodarenju, što se danas smatra prvim udžbenikom iz ekonomike poljoprivrede. Vichodil je i suautor, s Josipom Ublom i Rajom Lemaićem, vjerojatno prve knjige o mljekarstvu Umno mljekarenje. Ivan Potočnjak objavio je rad Nauka o podneblju i zračnih pojavah (1878.) među prvima te vrste na hrvatskom jeziku.

Osim knjiga i udžbenika, profesori su napisali i niz poučnih publikacija za poljoprivrednike i stručnih članaka koje su objavljivali u raznim stručnim časopisima. Od 1887. do 1890. i sami su izdavali stručno-informativni časopis Viestnik za gospodarstvo i šumarstvo.

Marljivim radom profesora učilišta stvorili su se uvijeti za osnivanje Višega gospodarskog učilišta u Križevcima 1902., koje je tako postalo prva visokoškolska poljoprivredna ustanova u Hrvatskoj. Hrvatski je sabor tada  utvrdio  da su zadaci učilišta

- da odgaja i obrazuje poljoprivredne stručnjake više i niže stručne spreme

- da znanstvenim istraživanjima unapređuje poljoprivrednu znanost

- da praktičnim pokusima ispita nove racionalne metode gospodarenja

-da suvremenim metodama rada na školskom gospodarstvu pruži zoran primjer drugim poljoprivrednim gospodarstvima kako treba proizvoditi

Možemo lako zaključiti da su ovi zadaci i danas sastavni dio misije današnjeg Učilišta.

Tih godina osnovani su i Agrometeorološka postaja i Bakteriološki zavod (1901.) te Agrikulturno-kemijski zavod (1902.). Pokrenut je i prvi znanstveni časopis Gospodarska smotra (1909.) koji pod imenom Poljoprivredna znanstvena smotra izlazi i danas, a izdaje ga Agronomski fakultet u Zagrebu. 

Značajan je doprinos Učilišta razvoju stočarstva u nas. Od samoga osnutka na Učilištu se radilo na uvođenju, uzgoju i širenju tada najkvalitetnijih pasmina stoke. Najprije su se uzgajale holandske krave, pa möllthalske i pincgavske. Kao najbolje pokazalo se simentalsko govedo, te je 1908. u Sv. Ivanu Žabnu pored Križevaca osnovana Hrvatska marvogojska udruga za uzgoj simentalskog goveda.

U radu Gospodarskoga pokušališta, koje kasnije postaje Stanica za proizvodnju i selekciju bilja, osobito se istaknuo prof.dr. Gustav Bohutinsky. Njegova rasprava Križanje pšenice Square head x Banatska brkulja, objavljena u Gospodarskoj smotri 1911. godine, prvi je značajan znanstveni rad o nasljeđivanju u nas. Bohutinsky je eksperimentalno dokazivao Mendelovu teoriju nasljeđivanja kod čega je ustanovio i neka odstupanja. Isto je kasnije dokazao američki biolog Morgan, dobitnik Nobelove nagrade za genetiku. Bohutinsky je radio na selekciji domaće pšenice, ali je uveo i u pokusima ispitivao i strane sorte među kojima se isticala Sirban prolific. Sorte koje je selekcionirao uzgajale su se po cijeloj Hrvatskoj, a bile su poznate pod nazivom Bohutinskyjeve pšenice. Osim selekcijom pšenice, bavi se i selekcijom raži, pivskoga i krmnog ječma, te ozime zobi, a njegov rad na selekciji kukuruza može se smatrati prvim takve vrste, ne samo u Hrvatskoj, već i u Europi.

Rad dr. Bohutinskog nastavlja dr. Vinko Mandekić, koji u časopisu Zeitschrift für Pflanzenzüchtung 1916. godine objelodanjuje prikaz pod nazivom “Prvi razvoj i stanje selekcije u Hrvatskoj”. Dr. Mandekić 1918. iznosi rezultate eksperimenata na samooplodnji i heterozisu kukuruza, što je naš najstariji znanstveni prilog o hibridnom kukuruzu.

Godine 1919. Osnovan je Poljoprivredno-šumarski fakultet u Zagrebu, tamo je preseljena oprema i veliki dio knjižnične građe, otišli su i mnogi nastavnici, a u Križevcima je osnovana Srednja gospodarska (poljoprivredna) škola. Prijašnji znanstveni zavodi postaju različite stručne ustanove i stanice. Godine 1948. cjelokupni inventar laboratorija Odsjeka za istraživanje tla i hranidbu bilja zajedno s uzorcima odnesen u Centralni zavod za pedologiju u Zagrebu. Tada je u Zagreb prenesena i bogata knjižnica stvarana od početka rada Gospodarskog učilišta. Unatoč svemu, laboratoriji Učilišta zadržali su kontinuitet agrokemijskih i pedoloških analiza od svog osnutka do danas.

 

Ponovni zamah znanstvenom i istraživačkom radu u Križevcima dalo je osnivanje Više poljoprivredne škole 1961., Poljoprivrednog školskog i istraživačkog centra 1966. te osnivanje Zavoda za poljoprivredna istraživanja 1968., kao znanstvene jedinice. Na temeljima znanstvenog i stručnog rada nastavnika Više poljoprivredne škole osnovan je 1979. Poljoprivredni institut za usmjereno obrazovanje i znanstveni rad Križevci koji je postojao sve do osnivanja današnjeg Visokoga gospodarskog učilišta 1998.